News/Events


BOSNAWA predstavila prezentaciju o značaju bosanskog jezika za dijasporu

7. maj, 2017


Nerina.jpg
U prepunoj sali, Nerina Sivonjić izlaže prezentaciju o bosanskom jeziku 
Na Konferenciji BiH Dijaspore (BiH Diasporic Conference) održanoj 28. aprila ove godine, clanica našeg Udruženja, Nerina Sivonjić, je uspješno prezentirala
“Značaj očuvanja bosanskog jezika u dijaspori”
Sala je bila prepuna! Tema se pokazala veoma aktuelna. 

U nastavku ispod je prezentacija na engleskom jeziku i članak na bosanskom jeziku koji je objavljen u Ujedinjenoj Bosni.

Prezentacija na linku:    Importance of Preserving the Bosnian Language

Bosnian language heart


Značaj očuvanja bosanskog jezika u dijaspori

Pišu  Sanja Seferović Drnovsek i Nerina Sivonjić

„ Ako govoriš sa čovjekom jezikom koji razumije, to mu ulazi u glavu. Ako govoriš sa njim na njegovom maternjem jeziku, onda doživljava srcem.” Nelson Mendela

“ Znanje jezika određuje koridor životu. Znanje dva jezika otvara sva vrata na tom putu “ Frank Smith

Govoreći o značaju očuvanja maternjeg jezika u dijaspori ujedno ističemo značaj znanja dva i više jezika, i ne samo jezika već više kultura kojima je jezik ključna komponenta.

21. februara svake godine, počev od 2000. godine, se obilježava Internacionalni dan maternjeg jezika, inspirisan tragičnom smrću mladih Bengali studenata koji su se borili za ravnopravnost svog maternjeg jezika a koje je ubila vlada Pakistana 21. februara 1948. godine, što snažno govori o značaju maternjih jezika za svaki narod.

Poseban značaj očuvanja bosanskoj jezika u dijaspori su razlozi zbog kojih su se Bosanci našli u SAD, a to je Agresija na BiH i genocid nad Bošnjacima tokom 1991-1995 godine. 2,5 miliona Bosanaca (od toga najveći broj Bošnjaka) se našao van zemlje. Procjenjeno je da u Sjevernoj Americi živi oko 350.000 građana BiH.  Genocid nad Bošnjacima je pored fizičkog uništenja imao cilj uništenje njihove kulturne baštine. Zato mladi u dijaspori imaju dodatnu misiju da  nastave priču svojih roditelja, svoje zemlje porijekla.

I više od dvadeset godina po završetku rata, još uvijek se manipuliše sa bosanskim jezikom, počev od njegovog imena. Iako ovom izlaganju nije cilj da ulazi u ove polemike, bosanski jezik je službeni jezik BiH (1994), navodimo citat Fra Antuna Kneževića (1870) Milenij opstojnosti bosanskog jezika: “Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio”.

https://hamdocamo.wordpress.com/2017/02/22/bosanski-jezik-1870/

Problem gubljenja bosanskog jezika, kao što znamo, je da mladi u dijaspori ne koriste bosanski jezik kojim govore njihovi roditelji, izuzev u kući. Neki ga razumiju jer im se  njihovi roditelji, nane i dide obraćaju na bosanskom. Ali nisu nikad naučili da odgovaraju na bosanskom, a ako govore bosanski prave gramatičke greške pa ih to čini nesigurnim i smatraju da je to nedovoljno znanje da bi se koristilo na profesionalnom polju. Taj osjećaj ih prati i ubrzo shvate da su se izolovali od kolektivne svijesti svoga naroda, njegove kulture i istorije. Zato je neophodno da se ističe značaj očuvanja jezika i kulture naroda kome pripadaju iako živimo u SAD.

Mnogi lingvisti, sociolozi, antropolozi, doktori medicine i drugi naučnici su se bavili i bave se fenomenom gubljenja maternjeg jezika manjinskih naroda koji se nalaze u emigraciji. Edward Y. Odisho, PH.D, (2000) dokazuje da se u SAD, zbog dominacije engleskog jezika, u trećoj generaciji potpuno gube maternji jezici a eventualno korišćenje etničke kuhinje i poneki religiozni rituali nadžive ovu jezičku i kulturnu asimilaciju. Razumljivo je da do toga dolazi, posebno kad su u pitanju manje etničke zajednice, koje su kao čamac u okeanu. Život, posebno u predgrađu, izoluje etničke manjine od svoje etničke zajednice jer su po njihovim novim kriterijumima okruženi moćnijim, ekonomski bolje stojećim komšilukom. Pored toga, ustaljeno je shvatanje roditelja da će djeca učenjem  samo engleskog jezika povećati mogućnosti za boljim prosperitetom u društvu, da se učenjem samo engleskog on brze nauči, jednom rečju, roditelji ne vide ekonomski značaj znanja maternjeg jezika za prosperitet svoje djece.  C Denison (1977)  smatra da je “direktan razlog potpunog gubljenja jezika nedostatak prenošenja znanja na djecu. A to se dešava jer zajednice odluče zbog razloga ekonomske neefikasnosti da potisnu jedan dio sebe” (p.21)

O razlozima zašto treba očuvati bosanski kao maternji jezik govoriće Nerina Sivonjić  koja je  koautor ovog teksta, na BH Diasporic Conference, 28. i 29. aprila 2017. u Washington D.C.

Navešćemo u ovom članku neke od tih razloga. Očuvanje maternjeg jezika jača osjećaj identiteta i samopouzdanja. Djeca moraju naučiti da smo svi različiti i da se ne boje da neće biti prihvaćeni jer su drugačiji, njihova kultura i jezik je nešto što treba da se ponosimo. Kada djeca mogu komunicirati sa svojom  porodicom koja govori samo maternji jezik porodične veze su jače. Imigranti koji od rane mladosti nauče da govore i maternji jezik a ne samo engleski, bolje se prilagođavaju na novu  kulturu. Ako govorimo više od jednog jezika vrata za bolju budućnosti su širom ovorena posebno u profesionalnom životu jer ljudi koji su dvojezični, i znaju više kultura, imaju prednost u odnosu na ljude koji samo znaju engleski jezik. Da bi dobili posao poput diplomatskih, internacionalni biznisi, imigracioni službenici, ne mora se odlično govoriti maternji jezik jer znanje istorije, kulture naroda sa kojim se saradjuje, o kojem se radi u navedenim i mnogim drugim poslovima, pomaže boljem i profesionalnijem odlučivanju i poslovanju. Takođe treba napomenuti da i neurološke studije pokazuju da su ljudi koji su dvojezični od malih nogu mogu koncentrirati lakše, da se Alzheimer dimencije sporije razvijaju od ljudi koji su jednojezični.

Šta raditi na ovom planu?

Učenje bosanskog jezika ne može se samo prepustiti roditeljima. Kondo 1998: “Govorenje jezika kod kuće nije dovoljno, roditelji moraju da učine dodatni napor i da uključe druge izvore  saznanja kao pomoć”. Neophodna je saradnja roditelja, škola i etničkih zajednica.

Treba otvarati što više škola maternjeg jezika. Primjeri su dopunske škole za malu djecu u Čikagu, u svakom od tri džemata gdje se pored bosanskog jezika uči i historija i religija. Jedno od glavnih prioriteta usvojenog Programa i plana rada  Udruzenja Bosanki Sjeverne Amerike, je otvaranje u septembru tekuće godine Dopunske vikend škole za učenje bosanskog jezika, koju će voditi profesionalci. Koristiće se Udžbenik za dopunske škole za djecu od 1-4 razreda koji smo dobili od Konzulata u Čikagu, literature, a posebno pjesme pjesnika za djecu iz BiH. Nastava će se odvijati na interesantan način, kroz igru i kreativnost. Program je napisan od strane profesionalnih edukatora Ane Žuljević, Vide Srete Žuljević i Sanje Seferović Drnovšek, koje su članice Udruženja, obezbjeđen je besplatan prostor u državnoj biblioteci zahvaljujući Seleni Seferović, takođe profesionalnom edukatoru i članici Udruženja Bosanki, a iznalaze se donacije sa kojim će se plaćati određena nadoknada za učiteljski rad, po mogućnosti mlade generacije profesionalnih edukatora sa znanjem bosanskog jezika. O generacijama koje su starije od đaka osnovnih škola, takođe će se govoriti na Konferenciji o važnosti i mogućnostima učenja bosanskog jezika na fakultetima širom Amerike, u departmanima za Slavistiku. Zašto je ili da li je bolje učiti španski ili bosanski, razgovor je za diskusiju i razmatranja.

I da podsjetimo, da su se aktivisti u dijaspori izborili za priznanje bosanskog jezika u SAD i Kanadi, što je temelj ovim nastojanjima.

 


1-mart-bih-zastave
1. Mart, 2017

maskenball-chicago-fundraising-31-march-2017
    🎭
🍸
      BOSNAWA is organizing its first fundraiser for Bosnian women and children in need.
Come and support our humanitarian program and have fun! FUN, FUN, FUN!!
It’s a MASK/COSTUME party!! Dress up to the nines-or barely!
Sandra, Stanimir and Damir will entertain us all night! They are donating their time for this fundraising! We love them!
Piccolo Lounge is donating their space for this evening too! Open bar with premium drinks!
🍷🥂🍺🍸🥃
We love Edo as well!
Come and support us and we will love you too! 😘
Put a mask on, or come unmasked-you’ll be welcomed the same! 🎭💃😎🎩🤠👺👩‍🎤👩‍✈️🤓🎭
Cover charge $20.
You’re welcome to donate more! 100% of all your donations goes to humanitarian aid and will help women and children in need.

 


Izvjestaj sa Skupstine odrzane 11-Feb-2017

Sastanak clanica udruzenja BOSNAWA je uspjesno odrzan
U subotu 11. februara, od 2:00 PM do 4:00 PM
u prostorijama B&H Kluba,

3442 W. Piterson Avenue, Chicago, IL 60659

 Dnevni red
1. Izvjestaj o dosadasnjem radu
2. Program i Plan rada za 2017- 2018 godinu
3. Razgovor sa predstavnicama Sirijske humanitarne organizacije u Cikagu o daljoj saradnji
4. Razno

Nakon izvjestaja o dosadasnjem radu clanicama su predlozeni 6 programa Udruzenja: Porodica i zdravlje, Bosanski jezik i historija, Bosanska kultura, Obrazovanje i aktivizam, Biznis i profesionalno povezivanje i Humanitarni program.

Clanice su ucestvovale u zanimljivoj interaktivnoj radionici, gdje su mogle da daju prijedloge o tome koje aktivnosti i projekte predlazu preko ljepljivih listica koje su stavljale na zid ispod svake kategorije programa. Uslijedila je diskusija, gdje su se dati prijedlozi usaglasavali sa preliminarnim Planom rada prethodno kreiranim od strane Odbora. Na taj nacin su ucesnice mogle da obogate predlozene programe svojim idejama, kao i ravnopravno ucestvuju u odabiru projekata za buduci rad Udruzenja. Clanice su takodje imale priliku da odaberu u kojem ce programima licno ucestvovati i svojim doprinosom pomoci njihovoj uspjesnoj realizaciji.

Sastanak je rezultirao u usvojenom Programu i planu rada za 2017-18 godinu

Link na dokument: Program-plan-2017-2018-usvojen-11-feb-17

Cestitke svima na zajednickom angazovanju.

Odbor BOSNAWA

14. feb. 2017.


18. januara 2017.

womens-march

Predstavnice Udruženja Bosanki Sjeverne Amerike će u svojstvu partnera prisustvovati Maršu žena u Wasingtonu i kontinuirano sarađivati sa ženama Sjeverne Amerike.

Marš žena na nacionalnom američkom nivou ce se odrzati 21. januara 2017. godine u Washingtonu,i ima za cilj da uputi snažnu poruku novoj administraciji novoizabranog predsjednika Donalda Trampa,na njihov prvi dan u uredu, da su ženska prava ljudska prava, i da će žene biti ujedinjene u odbrani svake žene kojoj ta prava budu uskraćena . Isto tako žene neće ostati nijeme na bilo koji oblik diskriminacije imigranata, građana muslimanske vjere, homoseksualaca i lezbejki, ljudi crne ili braon kože koji su vređani i plašeni tokom izborne kampanje republičkog kandidata Donalda Trampa.

Već drugog dana nakon predsjedničkih izbornih rezultata, pokrenuta je akcija organizovanja marša, kao početak kontinuirane, koordinirane aktivnosti žena u naredne četiri godine, do ponovnih izbora, “Nećemo spustiti glave pred bilo kojim kršenjem ljudskih prava ili prava žena”, izjavljuju organizatori marša.

Marš žena organizatori vide kao prvi korak u stvaranju promjena “od najnižeg nivoa ” da se postigne paritet i jednakost žene na svim nivoima rukovođenja.
Očekuje se da će se okupiti preko 200 000 žena ne samo iz Amerike, već i iz Kanade i Meksika.

Ako želite da se i Vi pridružite ovom historijskom momentu ili da pratite status:

pogledajte našu Fb stranicu BOSNAWA

ili službeni događaj na Facebooku Women’s March on Washington

Takođe pogledajte kanadsku najavu događaja na Fb Women’s March on Washington – Canadians Traveling to DC

i  Fb događaj za popratni mars u Torontu Women’s March on Washington: Toronto

 

Hvala na podršci i sretno našim učesnicama!

Osnivački odbor

_______________________________________

Poziv za

Sastanak Udruženja bosanskih zena Sjeverne Amerike zakazan za

18 novembar 2016 godine u 6 sati poslije podne

na adresi  5862 N Lincoln Ave, Chicago, IL 60646

 Dnevni red

  1. Predstavljanje članova Osnivačkog odbora
  2. Predstavljanje novih članica Udruženja
  3. Usvajanje Statuta
  4. Prezentacija programa rada
  5. Razno

Za buduće članice koje ne mogu prisustvovati sastanku u Cikagu jer su u drugim drzavama, prisustvo ce se omoguciti putem skype sistema komunikacije.

U prilogu Statut Udruzenja.

Osnivacki odbor

Za vise informacija obratite se na BOSNAWA@yahoo.com